Mladi odlaze, ekonomija stagnira: Ko će raditi u BiH za 10 godina?

Galopirajućim korakom BiH postaje domovina staraca, procjene su to kako nevladinih organizacija u državi, ali i međunarodnih organizacija. Da postajemo država treće životne dobi najbolje se vidi u manjim sredinama.

''Ko ostaje? Niko, samo mi stari. Nigdje ovo ne vodi, nikakvom dobru'', kazao je jedan od građana. 

U posljednjem izvještaju iz Grupacije Svjetske banke ukazuju na paradoks: nestašica radne snage osjeća se u ključnim sektorima dok je mnogo ljudi isključeno s tržišta rada ili naprosto ne traže posao. Zbog toga navode da su žene i mladi nedovoljno iskorišten radni kapital.

Iz Svjetske banke su kazali:  

"Ukoliko bi stopa učešća radne snage bila ista kao u usporedivim zemljama Evropske unije, to bi značilo dodatnih 2.8 miliona raspoloživih radno sposobnih stanovnika. Samim uključivanjem više žena u radnu snagu godišnje stope rasta porasle bi za 0.35 procentnih poena".

Iz Unije za održivi povratak kažu da su ogromna područja zemlje naprosto prazna, mnoga naselja bez stanovnika. Ističu da su još prije 15 godina upozoravali predstavnike vlasti da će trend odlaska dovesti do neslućenih posljedica.

Mirhunisa Zukić, Unija za održivi povratak i integracije BiH:

"Kada smo našim političarima govorili da je alarmantna situacija na terenu, govorili su ''pa dobro I u susjednim državama je tako''. Znači ako je kod drugih neka je I kod nas. Izgubili smo se, kako u RS, FBiH, tako i u Brčko Distriktu. Moramo jedinstvenu politiku imati kada je u pitanju zapošljavanje, izlazak na tržište, da to bude pokriveno radnim mjestima". 

Sve će to biti teže protokom vremena jer iz Svjetske banke pojašnjavaju da će ovdje tokom naredne decenije najmanje jedna od pet osoba biti starija od 65 godina. Deprimirajuće zvuči i procjena da neće doći do značajnog ekonomskog rasta. Dosadašnja stagancija dovela je do odlaska više od 500 hiljada stanovnika u proteklih 12 godina.

Takve podatke uveliko uslovljava finansijska situacija. Podaci pokazuju da će kombinovani ekonomski rast Bosne i Hercegovine dostići samo 2,8 % u ovoj godini što je 0,3 procentna manje od prethodnih projekcija Svjetske banke''.

Mladi koji ostaju mogli bi biti motor razvoja privrede, ali oni rijetko budu motivirani od poslodavaca i institucija. Među njima je i Dragana Milković koja je mnogo puta vidjela koliko institucije otežavaju ostvarivanje osnovnih prava i uslova za ostanak stanovništva. Tako se lično borila za izgradnju pristupne saobraćajnice i mosta u svom naselju.

Dragana Milković, koordinatorica građanske inicijative:

"Mladi iz bosanskohercegovačkog društva ne odlaze samo i isključivo zbog neadekvatnih potreba tržišta rada, zbog drugih neprilika za mlade, nego zato što pravni sistem ne funkcioniše u praksi. Ne funkcioniše po EU standardima, institucije su inertne. Za ostvarivanje prava mlade osobe potrebno je mnogo više truda, odricanja, da se neko pravo ostvari - koje je garantovano po svim standardima". 

To je jedan od razloga zašto sada imamo poražavajuću statistiku o odlasku mladih. Realnost na terenu često je još teža. Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena; sa sporim ekonomskim rastom i inertnim institucijama. Sat otkucava, a prazna naselja širom zemlje najbolji su dokaz da se upozorenja ne slušaju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad